Intervju Zoran Aralica, Ekonomski institut

Poslodavci su Plenkoviću omogučili lak poen. Što je lijek za inflaciju?

Žele li nešto izboriti u pregovorima s Vladom, poslodavci se najprije moraju dogovoriti s radnicima, kaže Zoran Aralica s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Upozorava da nas čeka dugo razdoblje inflacije koja je, kao i 80-tih, posljedica loše i neinovativne strukture gospodarstva, a zbog nje se država, kao i čovjek koji mora raditi s povišenom temperaturom, odriče važnih ciljeva, na štetu građana.

Domagoj Novokmet / 24. listopada 2025. / Video

23. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 24 minute

POVODOM SUKOBA PREMIJERA I POSLODAVACA

Radnici i kapitalisti – tko je više dobio od rasta gospodarstva i inflacije. Hrvatsko zlatno doba

Mislav Balković vrlo je nedavno izabran za predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca tijesno pobijedivši Ivana Mišetića. Njegov je prvi javni istup bio zahtjev Vladi da odustane od dizanja minimalne place. Premijer je to odlučno odbio. Viktor Viljevac analizira kretanje placa i profitnih marži posljednjih godina kako bi ocijenio neopravdanost zahtjeva poslodavaca i utemeljenost vladine odbijenice.

Viktor Viljevac

22. listopada 2025. / Aktualno / čita se 14 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2025

Metalo-organske mreže. Molekularna arhitektura za kemiju novih materijala

Metalo-organske mreže (MOF) su u tri desetljeća istraživanja evoluirali od kurioziteta do jedne od najbrže razvijajućih grana kemije materijala, stoga nije iznenađujuće da su njihovi začetnici odlikovani Nobelovom nagradom za njihovo otkriće, pišu Ivana Brekalo i Krunoslav Užarević. Od izvlačenja minerala rijetkih zemalja iz otpadnih voda do apsorpcije i razgradnje bojnih otrova ili skladištenja vodika na sobnoj temperaturi, moguće primjene MOF materijala čine se neiscrpnima.

Ivana Brekalo / Krunoslav Užarević

21. listopada 2025. / Video

Intervju Anthoula Malkopoulou

Obavezno glasanje spas je za liberalnu demokraciju

Kako populisti i radikalni desničari ugrožavaju liberalnu demokraciju, zašto griješe konzervativci koji ih prihvaćaju za partnere, ali i zašto populiste ne treba isključivati ili zabranjivati? Profesorica švedskog Sveučilišta u Uppsali Anthoula Malkopoulou podsjeca da su populisti izrasli na stvarnim problemima građana, s kojima se društva moraju uhvatiti ukoštac. U međuvremenu, predlaže obavezno glasanje kao recept za ublažavanje pritiska desnih populista.

Domagoj Novokmet

20. listopada 2025. / Članci Publikacije / čita se 9 minuta

KNJIŽEVNOST

Dostojevski, ideje, prijepori. Od socijalističkog revolucionara do pobornika carizma i pravoslavlja

Zbornik "Dostojevski, ideje, prijepori" iznimno je vrijedan znanstveni doprinos tematski vrlo raznolikim aspektima njegovog velikog književnog, a i publicističkog djela, piše Zdenko Duka. O životu Dostojevskog ispisani su brojni književni, sociološki i filozofski radovi, no posljednjih godina spominje se kao i onaj koji je zagovarao konzervativizam, ideju pravoslavlja i Rusije naspram katoličke i protestantske Europe.

Zdenko Duka

18. listopada 2025. / čita se 13 minuta / Članci

GEOPOLITIKA I TEHNOLOGIJA

Suverena umjetna inteligencija. Pitanje izbora ili pragmatična potreba?

Potpuna tehnološka neovisnost nije realna u globalnom svijetu, ali zemlje koje žele zadržati kontrolu nad svojim digitalnim prostorom moraju graditi vlastite kapacitete, piše Davor Nikolić. Uvođenje suverene umjetne inteligencije u Hrvatsku moglo bi riješiti probleme javne uprave koji traju već desetljećima.

Davor Nikolić

18. listopada 2025. / Članci / čita se 8 minuta

MEĐUNARODNA POLITIKA

Ritual političke psihoterapije regije. Kako je proces Brdo-Brijuni postao kulisa bez učinka

Brdo-Brijuni postali su savršena metafora jednog mentaliteta - regija se sastaje kako bi dokazala da je civilizirana, a ne da bi nešto odlučila, piše Domagoj Juričić. Svaka država u prostoriju unosi vlastitu disfunkcionalnost, a kad sve to stavite za isti stol, dobijete dijalog bez ishoda.

Domagoj Juričić

18. listopada 2025. / Članci / čita se 14 minuta

MAKROEKONOMIJA

Povijest kritike kapitalizma. Od Marxa i Engelsa do Keynesa i Stiglitza

U knjizi "Kapitalizam i njegovi kritičari", John Cassidy vješto prepleće povijest ideja, biografske podatke i gospodarsku povijest, piše Darko Oračić u svojem osvrtu. Cassidy potiče na razmišljanje o modernom dobu te otvara brojna ekonomska i etička pitanja, a posebno je važno ono jesu li kritičari kapitalizma (bili) u pravu.

Darko Oračić

13. listopada 2025. / Video

INTERVJU HRVOJE BULJAN

I ja bih se bavio znanošću kao engleski lord u 18. stoljeću, ali realnost je drugačija

Predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj Hrvoje Buljan govori o novim kriterijima za napredovanje znanstvenika. Smatra da su promjene male ali neizbježne, upozorava da projektno financirana znanost trenutno nema alternative i priznaje da ga su iznenadile burne reakcije na prijedlog Vijeća.

Domagoj Novokmet

12. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 11 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2025

Jesmo li konačno sustigli Lászlovu rečenicu?

Krasznahorkai traži čitatelja koji će mu pristati na tempo, a zauzvrat mu daje slobodu jezika i misli, piše Igor Gajin u osvrtu na ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Početni napor koji on traži od naše koncentracije slijedi let na krilima njegovih rečenica prema dinamici živog jezika, a njegova kompleksnost predstavlja dosezanje novih prostora kreativnosti i slobode.

Igor Gajin

8. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 9 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2025

Schrödingerova mačka na dlanu. Kada se strujni krug ponaša kao jedan atom

Radovi nagrađeni ovogodišnjim Nobelom za fiziku nisu samo riješili zagonetku mosta između mikro i makro svijeta, oni su napravili i praktične alate za gradnju kvantnih tehnologija, piše Davor Horvatić. Njihova najvažnija poruka nije da je „kvantno moguće i u velikim makroskopskim sustavima“, nego da je priroda dosljedna.

Davor Horvatić

6. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 14 minuta

Nobelove nagrada za medicinu i fiziologiju 2025.

Otvaranje vrata razvoju terapija protiv autoimunih bolesti i tumora.

Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 2025. godine dobili su Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi za istraživanja mehanizama periferne imunotolerancije. Njihova su otkrića, objašnjava Tamara Čačev, otvorila put razvoju novih terapijskih pristupa koji bi mogli omogućiti liječenje ili čak izlječenje autoimunih bolesti, poboljšati učinkovitost onkoloških terapija te spriječiti ozbiljne komplikacije nakon transplantacije.

Tamara Čačev

18. listopada 2025. / Video

POZIV NA PREDBILJEŽBU

Predbilježite se na podcast i YouTube kanal Ideje.hr

Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.

Ideje.hr

17. listopada 2025. / Video

Intervju Tomislav Vinković

Posla ima. Zašto mlade ne zanima poljoprivreda?

S novim dekanom Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Tomislavom Vinkovićem razgovarali smo o praznim studentskim klupama i mladima s drugih kontinenata koji bi htjeli u njih, poljoprivrednom biznisu bez prave financijske potpore i (ne)adekvatnoj državnoj reakciji na afričku svinjsku kugu.

Domagoj Novokmet

30. rujna 2025. / Članci / čita se 11 minuta

KNJIŽEVNOST

Ideje i priče Olge Tokarczuk. Suptilna progresivnost bez površnosti i klišeja

Nasuprot suvremenim romanima o položaju i problemima žena koji otklizavaju u površnost i klišeje, poljska književna nobelovka Olga Tokarczuk suptilno u svoje tekstove uključuje idejne prijepore i zagovara progresivne ideje, te čini to na umjetnički uzbudljiv način, piše Gordana Crnković. Sagledamo li njezinu prozu u kontekstu feministički osviještenog pisanja, jasno se pokazuje kako se radi o autorici koja definitivno ne slijedi utabane putove, nego ostvaruje ozbiljan obrat.

Gordana Crnković

27. rujna 2025. / Članci / čita se 16 minuta

ARHITEKTURA

Arhitektonsko predziđe kršćanstva. Prošlost i sadašnjost Maškovića hana

Krhka je ravnoteža između baštine i komercijalizacije, piše Marina Pavković u tekstu o povijesti i sadašnjosti Maškovića hana, najzapadnije svjetovne građevine nekadašnje turske države. Započet kao osmanlijska gradnja Jusuf-paše, kompleks je kroz stoljeća više puta mijenjao vlasnike i namjenu, a danas je pretvoren u hotel, muzej i gastronomsko žarište uz visoku razinu konzervatorske i dizajnerske osjetljivosti.

Marina Pavković

20. rujna 2025. / Rasprave / čita se 21 minutu

FILOZOFIJA

Dobrota nema s time puno veze. Dovode li vrline do pozitivnih društvenih ishoda?

Dobro je biti dobar, no pitanje je postoji li nužna veza između dobrih namjera i dobrih društvenih ishoda, piše Jeremy Shearmur. Od katoličke društvene misli do modernih problema globalnog zatopljenja i zaštite okoliša, simbolične geste pune vrlina često zasjenjuju njihov mjerljivi učinak. Mogu li institucije koje razvijamo zato iznjedriti javne koristi iz poroka ili sebičnog ponašanja?

Jeremy Shearmur

23. rujna 2025. / Članci / čita se 9 minuta

biologija

Biljni atlasi i nepostojeće cvijeće. Povijest botaničke ilustracije

Polazeći od "Phantasieblume" na Meissen čajniku, Tamara Čačev istražuje razvoj botaničke ilustracije od srednjovjekovnih herbarija do luksuznih florilegija. Ovaj spoj znanosti i estetike kroz stoljeća je imao i društvenu funkciju, kada je prepoznavanje vrsta bilo dio dvorske konverzacije i pokazatelj pripadnosti društvenim elitama.

Tamara Čačev

16. rujna 2025. / Članci / čita se 9 minuta

KNJIŽEVNOST

Oni ne bi ni mrava zgazili. Trajno aktualan dokument vremena Slavenke Drakulić

Reizdanje izvještaja Slavenke Drakulić sa suđenja ratnim zločincima na tribunalu u Haagu "Oni ne bi ni mrava zgazili" sasvim je pravovremeno, piše Hana Samaržija u svojem osvrtu. Uz neprekidnu umreženost današnjeg društva, nikad nismo imali brojnije dokaze da su krivci koji naređuju ili provode ratne zločine ljudi koji izgledaju poput nas.

Hana Samaržija

6. listopada 2025. / Video

ČEŠKI IZBORI

Pobjeda Babiša – zašto su njegovi oponenti mislili dobiti izbore strašeći ljude?

Novinarka i spisateljica Sofija Kordić iz Praga analizira izbore u Češkoj na kojima je uvjerljivo pobijedio populist i oligarh Andrej Babiš. Pojašnjava zašto su glasači povjerovali Babiševim beskrajnim obećanjima, zašto ih dosadašnja vlast nije uspjela nagovoriti da se zabrinu za demokraciju, ali i zašto ne treba očekivati da se Babiš u potpunosti svrsta uz svog prijatelja Viktora Orbana.

Domagoj Novokmet

29. rujna 2025. / Video

INTERVJU HRVOJE HRIBAR

Pred nama je kraj republike

Gotovo dvije stotine organizacija civilnog društva i više od tri tisuće umjetnika i drugih pojedinaca potpisalo je apel Vladi RH pod nazivom "Za Hrvatsku slobode".

Domagoj Novokmet